Dobra vijest za sve iznajmljivače: hrvatski turizam i dalje raste. Naime, prema podacima sustava eVisitor koji bilježi sav turistički promet, u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja listopada 2018. ostvareno 19 milijuna turističkih dolazaka (+6% u odnosu na prethodnu godinu) te 104,3 milijuna noćenja (+4% u odnosu na prethodnu godinu).
Od toga su strani turisti ostvarili 17 milijuna dolazaka (+6%) i 92 milijuna noćenja (+4%), a rastu i brojke vezane uz domaće turiste, kako u dolascima (9%) tako i u noćenjima (6%).
Rast broja turista iz SAD-a, Kine i Južne Koreje
Rast dolazaka turista u listopadu dobar je primjer promjene percepcije Hrvatske kao turističke destinacije na svjetskom turističkom tržištu, tj. sve boljeg pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije. Zanimljivo je da su među najbrojnijim gostima, uz već tradicionalne Nijemce, Austrijance i Slovence, postali gosti iz SAD-a, Kine i Južne Koreje.
Očito je da poboljšanje dostupnosti avioprijevoza daje i solidne turističke rezultate. Već od ove zime Hrvatska će biti povezana s preko 100 destinacija diljem Europe i svijeta, s tim da Ministarstvo turizma planira još bolje zrakoplovno povezivanje Hrvatske s raznim svjetskim destinacijama s kojima još nije ostvaren zračni promet.
Iako je mjesec listopad ove godine bio odličan (ostvareno 13% više dolazaka), ipak, ukupno gledajući, rast dolazaka i noćenja za prvih 10 mjeseci slabiji je u odnosu na cijelu 2017. godinu kada je u prosjeku bilo 13% više dolazaka i 11% više noćenja turista. Hrvatski turizam u špici sezone nije ostvario očekivane brojke, mada ne možemo biti nezadovoljni ostvarenim rezultatima.
Najviše turista u obiteljskom smještaju te u Istri
Velika većina turističkog prometa ostvarena je u komercijalnim smještajnim objektima – visokih 85%. Od toga je najveći promet ostvaren u obiteljskom smještaju – 43%, zatim slijede hoteli s 27% i kampovi s 21% udjela u ukupnom turističkom prometu komercijalnog segmenta.
(Nekomercijalni smještajni objekti su kuće i stanovi za odmor koji se ne iznajmljuju komercijalno gostima, već ih sezonski ili povremeno koriste sami vlasnici odnosno članovi njihovih obitelji, rodbina i prijatelji.)
Tijekom prvih deset mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (28,2 milijuna), potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (19,7 milijuna) te Kvarneru (18,89 milijuna). Slijede Zadarska županija (14,4 milijuna noćenja) i Dubrovačko-neretvanska županija (8,7 milijuna noćenja). U Zagrebu je pak ostvareno 2,1 milijun noćenja. Za usporedbu, u isto je vrijeme u Osječko-baranjskoj županiji ostvareno 170.000 noćenja. To nam govori da Hrvatska ima još jako puno prostora za razvoj kontinentalnog turizma koji je zapravo dosta zapostavljen.
Povratak Turske, Tunisa i Egipta na turističku kartu
S druge strane, na obali se gradi sve više novih apartmana, vila i kuća za odmor. Mnogi se pribojavaju da bi pretjerana ponuda mogla izazvati pad cijena najma. Također, najveći udio privatnog smještaja odnosi se na onaj niže kvalitete pa hrvatski turizam ima nisku zauzetost kapaciteta koja je u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila svega 20,1 posto.
Na nešto slabiji rast noćenja u odnosu na prošlu turističku sezonu, svakako je utjecao i djelomični oporavak naših mediteranskih konkurenata kao što su Turska, Tunis i Egipat. Iako su te zemlje još uvijek sigurnosno upitne, po niskim cijenama izrazito su privlačne velikom broju turista iz Europe i drugih zemalja. Zato ni ne čudi što su ove godine te destinacije zabilježile stopu turističkog rasta od 40 do 90% više u odnosu na prošlu godinu.
Da bi Hrvatska mogla nastaviti turistički rast i razvoj te privući nove goste, nužno je i djelomično spuštanje cijena turističkih usluga. Tu bi pogotovo mogla pripomoći država kojoj bi spuštanje nameta, poreza i PDV-a u turizmu trebalo biti od strateškog interesa.
Naime, turizam u Hrvatskoj čini čak 20% BDP-a, a ukinuta je niža stopa PDV-a za ugostiteljske usluge koju imaju gotovo sve konkurentske turističke zemlje poput Španjolske, Italije, Grčke… te je povećana boravišna pristojba.
