U utorak, 11. rujna 2018., održana je Konferencija Novog lista pod naslovom “Razvoj otoka”. Konferencija je počela u točno 10 sati u opatijskom hotelu Mileniji u organizaciji Novog lista, te ju je otvorio Anto Ravlić (glavni urednik Novog lista), a ona čini svojevrstan uvod u ono što slijedi na sjednici Vlade najavljenoj još početkom godine, odnosno sjednici posvećenoj politici Banskih dvora prema hrvatskim otocima, kao dijelu politike ravnomjernog razvoja zemlje. Do te sjednice Vlade, kako je tada najavljeno, trebao je u proceduru biti upućen i Zakon o otocima, o kojem je i ovdje bilo riječi.
Konferencija je bila podijeljena na dva dijela (panela).
Sudionici konferencije
U prvom dijelu (panelu) sudionici su bili gradonačelnici kvarnerskih otoka i to: Malog Lošinja – Ana Kučić, Krka – Dario Vasilić, Cresa – Kristijan Jurjako, Raba – Nikola Grgurić, te gost iz Dalmacije, gradonačelnik Hvara – Rikardo Novak. Naravno da je gradonačelnik Hvara bio neizostavan, jer se tamo ipak u listopadu treba održati sjednica Vlade na ovu i neke srodne teme.
U drugom dijelu (panelu) koji je počeo nakon pauze, negdje iza podneva, bili su najvažniji ljudi unutar sustava vlasti glede oblikovanja politike prema otocima i to: ministrica regionalnog razvoja i fondova EU – Gabrijela Žalac i njezina pomoćnica Tajana Huzak, ministar turizma – Gari Cappelli, državna tajnica za more – Maja Mrakovčić Kostelac, predsjednik Uprave Jadrolinije – David Sopta, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet – Paula Vidović, predsjednik Uprave Jadranke iz Malog Lošinja – Sanjin Šolić, te iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj – Vesna Barlović.
Mora se priznati da je nekoliko ljudi, uz g. Ravlića iz Novog lista, iznijelo relativno kritički stav glede sadašnje situacije, no glede takvih komentara od strane vladajućih, ubrzo je postalo jasno da ih za tako nešto nije briga, te da se prema njihovim statistikama (formuliranim u uobičajenoj verziji lijepog pakiranja) dolazi do zaključka da čitava hrvatska javnost ima pogrešnu percepciju glede razvoja i stanja u kome čitava zemlja jest.
Polazište je bilo da svega 67 trajno naseljenih od ukupno 1244 jadranskih otočića i otoka, ima velik potencijal za razvoj, te porast broja stanovnika koji sad iznosi 120 tisuća. Istaknuto je kako je razvoj i porast zaposlenosti, kao i ostalih ekonomskih pokazatelja, a time i porast broja „stalnih otočana”, ostvariv usprkos tome što je samo petnaestak otoka naseljeno s više od tisuću ljudi, višedesetljetne depopulacije, kao i sada prisutnog iseljavanja u čitavoj Republici Hrvatskoj. Osnova cjelokupnog razvoja je naravno turizam, no za njega i njegov razvoj potreban je čitav niz ulaganja.
Velik potencijal hrvatskih otoka
Razloga za vjeru u bolju budućnost otoka je mnogo, barem prema navodima nekih, a uvod u prikaz toga kakvo je stanje na terenu i koliko je zapravo velik potencijal hrvatskih otoka, dao je Saša Popovac, voditelj Odjela za istraživanje tržišta HTZ-a. Prema podacima iznesenim u tom izlaganju, iako sezona još nije gotova, pa podaci još podliježu nekim izmjenama, ove je godine turistički promet zabilježen na 48 otoka, a vrlo je sličan lanjskom kada je na otocima zabilježeno 3,3 milijuna turista i 26 milijuna noćenja; na otocima je ostvareno 26% svih hrvatskih noćenja.
U jednom od kasnijih izlaganja, također je istaknuto da je broj turista na otocima, koji je ove godine sigurno premašio 3,3 milijuna turista zabilježenih u 2017. godini, veći od ukupnog broja registriranih osobnih vozila u Republici Hrvatskoj.
Zanimljivost glede otoka, predstavlja i podatak da naši otoci realiziraju 18% dolazaka, a boravak turista na otocima je u prosjeku dva dana duži nego na kopnenim turističkim destinacijama – što je i logično, jer je dobar dio ovih prekrasnih otočnih destinacija na prometno zahtjevnijim udaljenostima, tako da gosti i moraju ostati dulji period, jer je i sam put predug bi se došlo samo „na vikend”.
U tom kontekstu, kasnije su gradonačelnica Malog Lošinja (Ana Kučić) i gradonačelnik Raba (Nikola Grgurić) istaknuli da bi za posjet gradonačelnice Malog Lošinja u Rab, trebalo onoliko vremena koliko je potrebno da bi se iz Raba stiglo u – München. Također je rečeno, kako je ta udaljenost manja direktno, putem mora, te da bi možda bilo brže (lakše) plivajući sa Lošinja na Rab.
Gospodin Gregurić je istaknuo da ne postoji ni jedan razlog da tako bude i dalje, jer međusobna udaljenost nije velika.
Na otocima trećina smještajnih kapaciteta Hrvatske
Bilo kako bilo, prema podacima koje je iznio g. Popovac otoci imaju 474 tisuće kreveta, što je trećina smještajnih kapaciteta Hrvatske, dok su dominantni smještajni kapaciteti na otocima u kućnoj radinosti, a lider otočnog turizma na Jadranu je otok – Krk. Iznesen je i podatak da otoci 68% prometa ostvaruju ljeti, u punoj sezoni – što je 7 % više od ostatka Hrvatske.
Gradonačelnik Krka, g. Dario Vasilić je istaknuo da je ono problematično i što na neki način čini negativnu posljedicu značajnog razvoja susjednih otoka i njihovog gospodarstva, jesu velike prometne gužve na Krku, a sve zbog činjenice da su Lošinj i Cres u najvećoj mjeri, kao i Rab u manjem iznosu, s kopnom povezani preko Krka i trajektne luke Valbiska.
Napomenuo je da je cesta 102 apsolutno preopterećena i jedina šansa da se sve to dovede u red je izgradnja autoceste između Krka i mosta Krk, pa i drugog mosta – sve kako bi se gužve u sezoni eliminirale.
Ono interesantno je da Krk pokazuje i još jedan pozitivni pokazatelj, tj. pozitivni prirodni priraštaj, koji je g. Vasilić povezao s nizom ulaganja u infrastrukturu i raznim poboljšanjima uvjeta života na otoku za njegove mlade stanovnike.
Gradonačelnik Cresa, g. Kristijan Jurjako, istaknuo je potrebu ulaganja u vodovodnu mrežu na svojem otoku, te nužnost širenja i poboljšavanja postojeće infrastrukture, dok je gradonačelnica Malog Lošinja istaknula niz odlično obavljenih poslova glede toga na području Lošinja. Istaknuta je i jako dobra suradnja između dva otoka.
Također, ne samo od njih pojedinačno nego i ostalih, izrečen je čitav niz pohvala glede rada Jadrolinije na povezanosti otoka s kopnom, osobito glede izvanrednih trajekata i kvalitete flote trajekata Jadrolinije. Tim pohvalama glede Jadrolinije, uvelike se pridružila i dožupanica Marina Medarić, i sama otočanka – stanovnica Cresa, sada na privremenom četverogodišnjem radu u Rijeci; kako to sama ističe.
Obraćanje ministra turizma
Svim nazočnima se obratio također i g. Gari Cappelli, ministar turizma, i sam otočanin, odnosno deseta generacija otočana, kako to sam ističe. Polazeći od pitanja: „Isplati li se ulagati u otoke?”, argumentira da, iako se i sam divi investitorima u otoke jer ulaganje na njih je u startu 30 posto skuplje, te se s tog stanovišta tako nešto čini na granici ludila, smatra da je takvo ulaganje i te kako isplativo. Istaknuo je kako sadašnja Vlada čiji je član prepoznaje problematiku otoka te čini sve da novim zakonom poboljša uvjete života na otocima.
Kao i mnogi drugi, istaknuo je potrebe velikih investicija u infrastrukturu svih naseljenih otoka, što je i jedan od ključnih pokazatelja razvojnog zamaha glede otoka, čijim se realnim rastom daje nada u bolju budućnost života na otocima. Velike investicije u infrastrukturu znače obnovu života, jer one za sobom povlače zapošljavanje, a ono je temelj demografske obnove – što je velik i često istican problem na hrvatskim otocima, konstatirao je.
Upravo je zapošljavanje na otocima najvažnija demografska mjera, a koju prema njemu mogu osigurati samo investicije, tako da je upravo to sažeti odgovor na pitanje s kojim je započeo svoje obraćanje nazočnima: „Isplati li se ulagati u otoke?”
Činjenicu, kako bi novi Zakon o otocima trebao olakšati investiranje i put do EU fondova, istaknula je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, najavljujući kako će se 26.listopada po prvi puta u svojoj povijesti sjednica Vlade održat će se na jednom otoku, u Hvaru, a tema će joj biti razvojna politika na otocima i posebno glede njihovog turizma.
Navela je kako je Ustavom zajamčeno pravo na jednaki razvoj i status života na kopnu i otocima, te ponos cijele Vlade i na činjenicu da je Republika Hrvatska uz Finsku jedina zemlja koja ima Zakon o otocima. Izlaganje je iskoristila i da navede podatke kako su ulaganja u periodu od 2004. – 2017. godine bila velika, što je vidljivo iz posljedica da je broj stanovnika na otocima, u razdoblju od 2001. do 2011. godine, porastao sa 125 na 132 tisuće stanovnika.
Kvarner u turizmu ima najveći potencijal
Generalno, zaključak koji se nametao je da je razvoj otoka i njihov značajan udio u hrvatskom turizmu i te kako značajan, te da su otoci u velikoj mjeri nedovoljno turistički valorizirani i iskorišteni, kao i da postoji značajan prostor za razvoj mnogih grana, no u odsutnosti prave mogućnosti preispitivanja rečenog od strane hrvatske javnosti, dosta rečenog je uvelike upitno. Prema svim iznesenim pokazateljima na ovoj konferenciji, Kvarner u turizmu ima i trenutno ostvaruje najveći potencijal, dok tamošnje jedinice lokalne samouprave idu u red najbogatijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.
Nekoliko pokušaja skretanja pažnje na neke stvari je bilo od strane g. Feruccia Burburana, a posebno burno, pa čak i bučno u slučaju kapetana Zvonimira Sablića, no prave rasprave u tom smjeru nije bilo.
Žalosna je činjenica kako nitko od nazočnih, iz vladajućih struktura, nije spomenuo ni LNG terminal na Krku, ni iseljavanje s otoka u kontekstu općeg iseljavanja iz RH (barem onako kako ga većina Hrvata vidi i percipira), ni tužnu statistiku o kojoj se govori čitavo ljeto – tj. da više od polovine Hrvata ne može na naše prekrasno more (a puno ih ide autobusom na jedan dan, što većina mjesta na Jadranu ne može zabraniti, pa se služe raznim mjerama da to barem ograniče, jer ti ljudi kao da su građani drugog reda).
