Turistički promet tijekom 2019. godine bio je iznimno uspješan. Još je u listopadu ostvarena brojka od 19.722.582 dolazaka (+5%) i 106.162.242 noćenja (+2%), čime je zapravo premašen turistički promet ostvaren u cijeloj 2018. godini.
Mnogi su privatni iznajmljivači tako imali jako dobru popunjenost kojom su ostvarili solidne prihode. Srećom, ove godine nije bilo većih financijskih udara na iznajmljivače u smislu drastične promjene zakonske, tj. porezne regulative, stoga su veći dio onoga što su zaradili mogli ostaviti sebi ili pak ulagati u opremanje apartmana odnosno izgradnju novih.
S dolaskom nove godine već se sada postavlja pitanje kakva će biti iduća sezona ili kako će izgledati iznajmljivanje apartmana 2020. godine. U skladu s tim donosimo nekoliko prognoza i trendova koji bi mogli obilježiti iduću turističku godinu.
Turistička sezona 2020. godine počet će ranije
Iako za većinu turističkih destinacija predsezona službeno počinje 1. svibnja, a glavna sezona 1. srpnja, iduće godine vjerovatno će biti više gostiju u predsezoni negoli što ih je bilo proteklih godina. Naime, sve veća mobilnost gostiju (zahvaljujući prije svega povoljnim zrakoplovnim linijama) i sve manji broj prostorno ograničenih poslova utječe na promjenu tradicionalnih načina konzumiranja turističkih sadržaja.
Sve je manje zaposlenika koji su vezani za rad u nekom uredu, pogotovo u razvijenim zemljama s visokim BDP-om. Oni posao mogu obavljati s bilo kojeg mjesta s priključkom na internet, stoga takvim gostima vrijeme godišnjih odmora ne znači puno. Predsezona im je zanimljiva zbog manjih cijena, ali i manjih gužvi.
Predsezonu također preferiraju i umirovljenici koji dolaze posjetiti našu zemlju, također zbog manjih cijena i gužvi, ali i zbog blaže klime s obzirom na to da ne moraju podnositi ljetne vrućine. Neki su gradovi već i ove godine oborili sve rekorde prema posjećenosti u vrijeme predsezone, kao npr. Poreč.
Veći broj kraćih boravaka
Svijet postaje sve više mobilan, gradovi i destinacije sve su dostupniji u smislu prometne povezanosti, te nove generacije turista žele vidjeti i doživjeti što više toga u što kraćem vremenu.
Iznajmljivači tako mogu očekivati sve više gostiju koji dolaze samo na 2-3 dana, iako mnogi od iznajmljivača to zapravo ne preferiraju. Neki čak i odbijaju rezervaciju gosta za tako kratke boravke, iako im je apartman prazan.
Trendovi su takvi da će biti sve manje gostiju koji dolaze na tjedan-dva, a sve više onih koji u određenoj destinaciji žele provesti svega par dana prije nego što trajektom “skoknu” do nekog obližnjeg otoka ili zrakoplovom u neku drugu zemlju ili kontinent.
Turisti bez gotovine
Turisti koji iz stranih zemalja dolaze u Hrvatsku primorani su mijenjati svoju valutu u hrvatske kune kako bi kupili nekakav suvenir ili kuglu sladoleda. Pritom ih se, naravno, obično odere golemim tečajnim razlikama i profitnim maržama u mjenjačnicama i bankomatima.
Sve bi to uskoro mogla postati prošlost jer pojavljuju se digitalni novčanici, kao što je Revolut, koji omogućuju promjenu valute preko aplikacije te korištenje virtualnih kreditnih kartica za plaćanje usluga u hotelima, restoranima itd.
Osim što je vrlo praktično, to također doprinosi i sigurnosti gostiju, stoga iduće sezone možemo očekivati i veći broj turista dobre platežne moći, ali bez gotovine.
Više gostiju iz azijskih zemalja
Iako su neki možda još uvijek skeptični u vezi broja gostiju iz Azije, njih sada u Hrvatskoj ima oko milijun godišnje. Dakle, gostiju iz Kine, Japana, Južne Koreje i Tajvana ima jednako kao Talijana ili Poljaka, a značajno više nego Čeha.
Možemo reći da su dalekoistočna tržišta za Hrvatsku postala turistički jednako važna kao ona tradicionalna i u neposrednom susjedstvu, i to sa snažnom tendencijom rasta. Stoga u turističkoj sezoni 2020. godine možemo očekivati još više posjetitelja iz zemalja i gradova Azije.
Preporučujemo: Kako odrediti optimalnu cijenu apartmana
Preporučujemo: Je li gostima bitan broj zvjezdica?
Preporučujemo: Kakvih se gostiju trebate čuvati
Ovi gosti inače nisu vezani za ljeto, već dolaze u vrijeme kad im traju nacionalni blagdani i praznici, pa nije neobično usred jeseni ili u rano proljeće u nekoj od jadranskih destinacija susresti velike grupe azijskih turista.
“Second city” eko-turizam
Za mlađe generacije iz razvijenih dijelova svijeta eko-aktivizam i ekološka osviještenost postaju sve značajniji. Dovoljno je samo vidjeti koliki utjecaj ima Greta Thunberg, švedska tinejdžerka koja drži govore u Ujedinjenim narodima i drugim svjetski značajnim institucijama na temu ekologije i potrebe očuvanja planeta, a koja ima milijune sljedbenika i istomišljenika.
“Second city” turizam predstavlja trend da se u svrhu zaštite neke destinacije od masovnog turizma i ekološke devastacije, posjeti druga, manje poznata destinacija.
Danas čak i velike booking kompanije i aplikacije korisnicima nude prijedloge koje destinacije posjetiti (obično relativno nepoznate, tj. nerazvikane) kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, a ostvario pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu.
Iako su svjetski ekološki trendovi nama (nažalost) uglavnom nezanimljivi, u razvijenome svijetu uzimaju maha te sve više utječu na odabire u turizmu.
