Poznato je da Hrvati nisu baš veliki knjigoljupci. Trendovi interesa za čitanje knjiga u Hrvatskoj u neprestanom su padu. Drugim riječima, sve manje ljudi čita knjige, sve manje ljudi kupuje knjige, sve manje ljudi posjećuje knjižnice i općenito sve je manje ljudi pismeno u smislu da su u stanju napisati kakav smislen i gramatički ispravan tekst.
Prema nekim istraživanjima, najviše na svijetu čitaju Indijci, Tajlanđani i Kinezi. Hrvatske nema ni među prvih 100 zemalja.
U Europi pak najviše vole čitati Česi, Šveđani i Francuzi.
Interes za knjige u Hrvatskoj sve slabiji
Na pitanje zašto je u Hrvatskoj interes za knjige iz godine u godinu sve slabiji, teško je dati jednostavan odgovor. Zapravo, činjenica je da se u svijetu interes za knjige povećava. Iako ljudi u prosjeku danas čitaju manje nego prije recimo 15 ili 20 godina (ponajviše zbog utjecaja novih medija i tehnologija), broj prodanih knjiga na svjetskoj razini zapravo raste.
To znači da je manje onih koji čitaju slabo ili povremeno, ali zato više onih koji čitaju redovito te u nekim periodičnim razmacima kupuju nove naslove.
U Hrvatskoj pak tržište knjiga i poslovanje nakladnika gotovo u potpunosti ovisi o nabavi udžbenika i obveznih knjiga za knjižnice. Postoji svega nekoliko izdavača koji uspijevaju preživjeti od prodaje beletristike ili publicistike koja ne ulazi u lektirne naslove i koju ne otkupljuje država odnosno resorno ministarstvo.
I dok su knjige kod nas nekada prodavale u desecima tisućama primjeraka, u zadnje vrijeme pravi je podvig prodati neki naslov u tisuću primjeraka. To je i razlog zašto su mnogi domaći izdavači propali. Naš prosječan građanin naprosto ne mari puno za knjige; većina ih niti ne čita niti kupuje.
Nacija nepismenih
Stoga i ne čudi što mnogi primjećuju i komentiraju da smo postali nacija nepismenih; čak i mnogi studenti na fakultetima imaju problema s pisanjem smislenih tekstova, a dobar ih dio uopće ne poznaje hrvatski pravopis ni gramatiku.
Razlozi za takvo stanje su brojni, a zapravo su odraz erozije društva i društvenih vrijednosti te nepostojanja konzistentne strategije promicanja čitanja.
Da bi se nešto promijenilo, nisu dovoljne samo jeftine parole i lijepe želje; potrebno je uložiti i novčana sredstva te osmisliti dugoročan plan koji će se provoditi bez obzira na političke okolnosti.
Država ne mari puno na opismenjavanje građana. Kad su u pitanju knjige i čitanje, budimo iskreni – za državu je to uglavnom “zadnja rupa na svirali”.
Library of Croatia poboljšava turističku uslugu
Ipak, s knjigama u Hrvatskoj nije sve tako crno. Naime, Hrvatska će uskoro postati prva zemlja na svijetu koja će svojim građanima i posjetiteljima odnosno turistima omogućiti besplatno čitanje tisuća knjiga i publikacija.
Radi se o projektu Library of Croatia (http://www.libraryofcroatia.com) kojim će se otvoriti javno dostupna digitalna knjižnica s velikim brojem e-knjiga. Te će knjige biti dostupne i turistima koji će ih moći čitati putem mobitela, tableta, laptopa ili e-readera na svom godišnjem odmoru u Hrvatskoj. Svaka će uključena organizacija (npr. hotel, turistička zajednica, banka, škola itd.) imati svoju zasebnu podstranicu s ponuđenim knjigama.
Izdavači će biti plaćeni za licence koje su dali kako bi se njihove knjige našle u ovoj virtualnoj knjižnici, a za svaku knjigu postojat će detaljna statistika i live podaci o broju downloada, broju pročitanih stranica, vremenu čitanja itd.
Na ovom je projektu tri godine radio tim stručnjaka, a nadaju se da će se u nj uključiti turističke zajednice, obrazovne institucije, fakulteti i druge ustanove i organizacije. Projekt otvara brojne mogućnosti za obrazovanje, kulturu i turizam jer omogućuje da, primjerice, neka turistička zajednica napravi svoju virtualnu knjižnicu za sve posjetitelje i turiste u destinaciji.
Hoće li ovaj projekt zaživjeti i koliko će biti uspješan, ostaje za vidjeti. U svakom slučaju čak i ako u nas nema pretjeranog interesa za knjige, poznato je da mnogi strani turisti čitaju tijekom ljetovanja i godišnjeg odmora. Stoga će ovim projektom Hrvatska svakako ponuditi jednu dodatnu i jedinstvenu uslugu koja bi se mogla pozitivno odraziti i na turizam.
Kakva su vaša mišljenja o svemu tome, recite nam u anketi dolje…
