Poznato je da Hrvatska što se ekonomskih sloboda tiče ne stoji baš najbolje. Nalazi se na 86. mjestu u svijetu, a od nas su po tom pitanju bolje države kao što su Bosna i Hercegovina, Salvador, Gvatemala i Paragvaj. Slovenija se primjerice nalazi na 58. mjestu, a Rumunjska na 42. U ekonomske slobode spada širok skup raznih parametara koji se odnose na transparentnost i lakoću poslovanja.
Investitori zbog pravne nesigurnosti zaobilaze Hrvatsku
Pojednostavljenje procedura i zakonskih pravila u poslovanju jedan su od važnih čimbenika ekonomskih sloboda. Nažalost, Hrvatska je poznata po tome što često mijenja “pravila igre” za poduzetnike, iznajmljivače i sve koji obavljaju neku ekonomsku djelatnost. Upravo se česte zakonske izmjene navode kao jedna od najvećih prepreka za gospodarski rast i uspješno poslovanje, ali i kao glavni razlog zašto strani investitori zaobilaze Hrvatsku u širokom luku, odnosno ne žele ulagati i poslovati na našem tržištu.
Gotovo svake godine mijenjaju se pravila kako netko može i treba poslovati, koliko poreza treba platiti, s kim može, a s kim ne smije sklapati poslovne ugovore itd. Najnoviji primjer toga je paušalno oporezivanje stručnjaka iz IT sektora. Ministarstvo financija odlučilo je odjednom da IT stručnjaci neće moći biti paušalci ili će se početi naplaćivati velike kazne. Ovaj najavljeni udar na IT firme zacijelo će dovesti do toga da će se dobar dio IT stručnjaka iseliti iz Hrvatske ili naprosto registrirati firme u inozemstvu.
Ugostitelji su se pak našli na udaru zbog promjene stope PDV-a s 13% na 25%, zbog čega je velik broj restorana i ugostiteljskih objekata prestao s radom. Ovakvih primjera ima zapravo svugdje.
Izmjene paušalnih poreza i pravilnika o kategorizaciji
Slična stvar je i s iznajmljivačima. Od početka ove godine mijenjao se iznos paušalnog poreza za iznajmljivanje apartmana u skladu s odlukama pojedinih općina i gradova. Odluke o visini godišnjeg paušala turističke pristojbe za 2020. godinu donosit će županijske skupštine za područje svojih općina i gradova, uz mišljenje lokalnih TZ-ova, a kretat će se u rasponu od 350 do 1000 kuna. Prema nekim tumačenjima zakona, pomoćni kreveti više nisu oslobođeni plaćanja paušala turističke pristojbe.
Prošle se godine mijenjao i pravilnik o kategorizaciji apartmana pa je tako oko 20.000 iznajmljivača moralo podnijeti zahtjev za “rekategorizacijom”.
Prečeste promjene propisa, zakona i uvjeta poslovanja stvaraju kod iznajmljivača osjećaj nesigurnosti i straha. Prije svega, hrvatski zakoni često su jako komplicirani te čak ni pravni stručnjaci često nisu sigurni kako ispravno protumačiti neku odredbu ili članak. Kako onda očekivati od iznajmljivača i poduzetnika da poštuju šumu propisa i pravila koji se često mijenjaju? A kazne za prekršaje uglavnom su drakonske i jedan su od razloga zašto se mnogi u Hrvatskoj ne žele baviti nekim privatnim biznisom.
Neizvjesnost kao razlog za prestanak poslovanja ili rad na crno
Ako Hrvatska želi osjetiti ekonomski napredak i daljnji razvoj turizma, tada ne smije stalno mijenjati porezne stope i komplicirane pravilnike koji direktno utječu na život i poslovanje mnogih građana i poduzeća. Naime, u takvim uvjetima nitko ne može ništa dugoročno planirati, jer nije siguran da će se sadašnja investicija ili posao isplatiti ako se u bliskoj budućnosti promijeni neka odredba u pravilniku ili stopa poreza.
U ovakvim okolnostima mnogi se odlučuju na “ključ u bravu”, a kod iznajmljivača jedan dio njih mogao bi se odlučiti i za iznajmljivanje na crno jer računaju da državi ionako nitko ne može udovoljiti.
PROČITAJTE: Kućni ljubimci u apartmanima: da ili ne?
PROČITAJTE: Kompletan vodič za iznajmljivače apartmana
PROČITAJTE: Kako ostvariti maksimalnu popunjenost
Dok nadležna ministarstva i tijela koja donose odluke o zakonima i propisima u poslovanju ne postanu svjesna činjenica da česte promjene negativnu djeluju na turizam i gospodarstvo općenito, Hrvatska će i dalje biti jako loša po pitanju ekonomskih sloboda, odnosno jedna od onih država u kojima će svatko dva puta promisliti prije nego što se usudi baviti nekom poslovnom aktivnošću.
