Dobar dio iznajmljivača, nakon što prođe sezona, svoje smještajne kapacitete iznajmljuju podstanarima. Bilo da je riječ o studentima, radnicima ili osobama kojima treba kratkotrajan smještaj, za iznajmljivače je svakako bolje imati bilo kakvu popunjenost kapaciteta izvan sezone negoli nikakvu.
PROČITAJTE: Što sve treba imati u apartmanu
PROČITAJTE: Privatni iznajmljivači i izdavanje računa
PROČITAJTE: 38 zlatnih savjeta za uspješno iznajmljivanje apartmana
Naime, izvan tri mjeseca sezone smještaj bez turista ostaje prazan, no svejedno treba platiti režije, a možda čak i kredit za apartman koji je često prilično visok. Za tih dugačkih 9 mjeseci šteta je da nekretnina ostane neiskorištena. A gotovo uvijek se može naći netko zainteresiran tko bi možda i za neku manju cijenu bio voljan unajmiti smještaj, pa makar do početka iduće sezone.
Osim toga, početkom ljeta studenti se ionako uglavnom vraćaju u svoje obiteljske domove te napuštaju podstanarske sobe i stanove tijekom pauze na fakultetima. Zato su studenti možda idealan tip osoba koje su voljne unajmiti nekretninu s opcijom da je ljeti oslobode za prihvat turista.
Ipak, čini se da velika većina iznajmljivača nije svjesna činjenica da, prema našim saznanjima, zakonski zapravo nije dopušteno nekretninu iznajmljivati ljeti turistima, a u ostalom dijelu godine podstanarima. Naime, prema tumačenju Porezne uprave, imati odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu te istovremeno tu istu nekretninu iznajmljivati putem ugovora o najmu podstanarima, pravno nije moguće.
Dakle, ne može se raditi i jedno i drugo. Rješenje bi jedino bilo da se nadležnom uredu podnese Zahtjev za odjavu odobrenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, potom iznajmiti nekretninu putem ugovora o najmu, te onda pred početak sezone otkazati ugovor o najmu te ponovo kategorizirati smještaj kako bi se mogao iznajmljivati turistima…
Sve u svemu puno pravne zavrzlame koja se vjerojatno neće svidjeti iznajmljivačima. Doduše ništa gore navedeno iznajmljivači ne bi trebali uzeti kao definitivno stanje stvari jer iz iskustva znamo da, primjerice, različite porezne ispostave ponekad različito tumače potpuno iste zakone.
Tipičan je slučaj Pravilnik o paušalnom oporezivanju. Tako jedna porezna ispostava u jednom gradu tumači da obrtnik paušalac smije ostvariti do 300.000 prometa u kalendarskoj godini bez obzira kad je otvorio obrt. Druga pak porezna ispostava tumači da se za ostvareni promet mora uzeti u obzir broj mjeseci poslovne aktivnosti te se tako na temelju različitih tumačenja donose različita pravna rješenja (i kazne). Doduše i sam je spomenuti pravilnik napisan na način da dopušta dvojaka tumačenja.
Bilo kako bilo, ako želite biti potpuno sigurni je li možete ili ne legalno iznajmljivati nekretninu i turistima i podstanarima, možda najbolje da mišljenje o tome osobno zatražite u poreznoj ispostavi ili drugom nadležnom tijelu te da onda postupite po rješenju. Na taj ćete način biti 100% sigurni da nećete prekršiti zakon i platiti nekakvu drakonsku zakon za propust kojeg niste bili ni svjesni.