Da je turizam iznimno važan za Hrvatsku, to odavno znamo. Jednostavno rečeno, bez turizma bi Hrvatska bila u vrlo teškom ekonomskom stanju. Čak i s turizmom, Hrvatska je jedna od najgorih zemalja u Europskoj uniji što se tiče standarda građana te gospodarskog razvoja. Točnije rečeno, Hrvatska je u EU predzadnja po tom pitanju.
Hrvatska uskoro najgora u Europskoj uniji
Naime, još 2016. Rumunjska je pretekla Hrvatsku prema stvarnoj pojedinačnoj potrošnji u državi (AIC), odnosno kupovnoj moći građana. Također, Rumunjska nas je ostavila iza sebe i prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku. Tako da su danas u Europskoj uniji od Hrvata siromašniji još samo Bugari.
Preporučujemo: Što kao iznajmljivač morate imati kako vas ne bi kaznila inspekcija?
Preporučujemo: 10 odličnih savjeta za uređenje apartmana
Preporučujemo: Kakvih se gostiju trebate čuvati
Vjerojatno je samo pitanje vremena kad će Hrvatsku preteći i Bugarska. Bugarsko se gospodarstvo posljednjih ocjenjuje konkurentnijim od hrvatskoga te raste jednom od najvećih stopa među novim članicama EU-a. Pogotovo u IT sektoru, Bugarska strelovito napreduje jer nudi brojne porezne olakšice koje zadnjih godina u Bugarsku privlače IT stručnjake iz cijeloga svijeta.
I dok smo nekad pomalo i uobraženo mislili da smo ekonomski i društveno napredniji od, primjerice, Češke i Poljske, danas su te zemlje po mnogim pitanjima svjetlosnim godinama ispred Hrvatske. Hrvatsko gospodarstvo guše previsoki porezi, brojna opterećenja i nameti u poslovanju, prenormiranost pravila i zakona, velik broj privilegiranih mirovina koje se isplaćuju iz proračuna, prekomjerna zapošljavanja u državnim službama, sistemska korupcija itd.
Turistička sezona dobra, ali ne i rekordna
Gdje je u svemu tome turizam? Turistička 2018. godina bila je dobra, iako nije bilo dvoznamenkastog postotnog rasta kao nekih prijašnjih sezona. U Hrvatskoj je protekle godine ostvareno 19,7 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja. To je u usporedbi s prethodnom godinom rast od 6,5% u dolascima i 4% posto u noćenjima.
Ipak, kao što smo bili upozoravali prije, rast turizma naprosto nije pratio rast povećanja broja smještajnih kapaciteta. Tako se dogodilo da je prema nekim procjenama u špici sezone gotovo svaki treći krevet bio je prazan. To je jednim dijelom odraz značajnog povećanja kapaciteta u obiteljskom smještaju odnosno masovnog ulaganja u nove apartmane i druge smještajne objekte, a drugim dijelom povratkom na scenu hrvatskih konkurenata u turizmu, kao primjerice Turske, Grčke i nekih zemalja sjeverne Afrike.
Možemo zaključiti da je razdoblje velikog turističkog rasta iza nas, te da će ova 2019. biti godina velike turističke konkurencije i borbe za svakog turista. Rast do 5% za ovu godinu bio bi tako sasvim zadovoljavajući.
Što bi Hrvatska bez turizma?
Hrvatski turizam je zapravo slamka spasa za domaće anemično gospodarstvo. Naime, dolazak 20 milijuna turista svake godine u našu zemlju donosi negdje oko 320.000 radnih mjesta, od kojih trećina direktno u sektoru, a preostali u o turizmu ovisnim i/ili povezanim djelatnostima. Ukratko rečeno, turizam generira 20 posto svih radnih mjesta u Hrvatskoj (još i više ako bismo računali samo realni sektor).
Na pitanje što bi Hrvatska bez turizma možda je bolje i ne odgovarati. Naime, takav scenarij sigurno bi bio vrlo negativan, ako ne i ponegdje apokaliptičan. Da našu obalu svake godine ne posjeti velik broj turista, što je izdašan izvor prihoda za hotele te brojne obiteljske iznajmljivače, Istru i Dalmaciju sasvim bi sigurno zadesila sudbina Slavonije: egzodus stanovništva, pogotovo radno sposobnog, u zemlje poput Njemačke, Austrije, Irske…
Status quo u hrvatskome društvu i odsustvo ozbiljnih strukturnih reformi održava se najviše zahvaljujući turizmu i stranim gostima koji svake godine u sve većem broju dolaze u posjet Lijepo našoj. S druge strane, upravo posrnuloj ekonomiji i gotovo nepostojanju industrijskog sektora možemo zahvaliti za čistoću i ljepotu naše obale: naprosto nema tvornica koje bi zagađivale okoliš stoga možemo biti sigurni da će nam ekologija još dugo godina biti konkurentska prednost pred drugim zemljama.
Turizam je izvor dobrog dijela poreznih prihoda te, naravno, bitan kanal prodaje svih vrsta domaćih proizvoda, a učešće turizma i s njim povezanih djelatnosti za ukupan hrvatski BDP iznosi oko 24%. Stoga možemo reći da je čak gotovo svaka četvrta kuna u Hrvatskoj zarađena od turizma!
Novi trendovi među iznajmljivačima
S obzirom na to da zbog naglog porasta broja smještajnih kapaciteta mali iznajmljivači više ne mogu automatski računati na visoku popunjenost, primjetan je trend da se sve više njih okreće iznajmljivanju svojih objekata stalnim podstanarima. Pošto je protekle sezone tisuće apartmana ostalo prazno, mnogim se iznajmljivačima više ne da riskirati uspjeh ili neuspjeh sezone te su se odlučili igrati na sigurno.
Naravno, turističko iznajmljivanje je biznis kao i svaki drugi. Da bi se u njemu uspjelo, potrebno je imati određene vještine i znanja, poznavati marketing, digitalne kompetencije, strane jezike, promjene na tržištu itd. Za mnoge male iznajmljivače to je postala gotovo nemoguća misija. Jedno od rješenja je suradnja s kvalitetnom turističkom agencijom koja će većinu tih obaveza preuzeti na sebe i donijeti dobru popunjenost uz razumnu proviziju.
U svakom slučaju turizam će i dalje za mnoge biti lijep izvor prihoda, pogotovo za one koji će se time baviti dugoročno i profesionalno.
