Iznajmljivači mogu poslužiti obrok jedino ako u blizini nema restorana

Gost koji odsjedne u obiteljskom smještaju ima pravo na doručak, no za ručak i večeru morat će se pobrinuti sam. Tako je otprilike izgledao predložen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na nezadovoljstvo i domaćina i gosta. To je donekle bilo i u redu za goste koji odsjednu u nekom većem mjestu, pa imaju mogućnost biranja gdje jesti.

No što je s onim gostom koji, primjerice, odluči doći na odmor u Liku, a najbliži restoran udaljen je 20-30 kilometara? Zar će za svaki obrok prelaziti toliki put? Naravno da ne, vjerojatno će se naprosto odlučiti za drugu destinaciju.

Preporučujemo: Što kao morate imati kako vas ne bi kaznila inspekcija?
Preporučujemo: 10 odličnih savjeta za uređenje apartmana
Preporučujemo: Kakvih se gostiju trebate čuvati

Zakon se na neki način “ogradio” te je dao privatnim iznajmljivačima nekoliko mogućnosti izbora. Ostale obroke mogu poslužiti ako odluče osnovati obrt ili trgovačko društvo registrirane za ugostiteljstvo ili pak iznajmiti prostor nekom ugostitelju. U suprotnom, gostu će moći ponuditi isključivo doručak.

Koš za otpatke s poklopcem na nožno otvaranje

Naravno, prve dvije opcije nikom ne odgovaraju, što je i razumljivo jer obje iziskuju  dodatne napore, obveze, ali i troškove.

Zakonodavac želi izjednačiti uvjete te podsjetiti kako hoteli i restorani podliježu iznimno strogim uvjetima i kontroli te za razliku od privatnih iznajmljivača imaju i veće porezne obveze.

Svaki iznajmljivač koji pruža uslugu prehrane u svom kućanstvu bio je dužan zadovoljiti kriterije propisane Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu iz siječnja 2016.

Prema tom Pravilniku, uvjeti kao što su visina stropa od 2 metra u prostoriji za pripremu hrane i “koš za otpatke pored radne površine s poklopcem na nožno otvaranje“, smatraju se preblagima u usporedbi s restoranima i hotelima, zbog čega je i došlo do zabrane pansiona u obiteljskom smještaju.

Premda, uistinu je apsurd stavljati hotel u “isti koš” s jednim “malim” iznajmljivačem.

Nezadovoljstvo iznajmljivača i minimalna izmjena Zakona

Izrazito negodovanje potaknuto novim Zakonom ipak je na neki način urodilo plodom.

Izmijenjeni Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti stupio je na snagu 17. studenoga, a njime se domaćinima dozvoljava posluživanje ručka i večere, no samo pod uvjetom da u krugu od 15 kilometara ne postoji ugostiteljski objekt ili hotel. Nije se dogodila neka značajna promjena, no do malog pozitivnog pomaka je ipak došlo.

Tko zna, nastavi li se buna iznajmljivača, možda se ponovno otvori ista tema u Saboru, a sadašnjih 15 kilometara postane 5. A dotad se valja pridržavati novonastalih promjena te gostu pružiti ono što Zakon trenutno dozvoljava.

Rekategorizacija smještaja za “stare” iznajmljivače

Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti donio je neke bitne izmjene vezane i uz rekategorizaciju za privatne iznajmljivače koji su odobrenje za ugostiteljske usluge u domaćinstvu ishodili do 1. rujna 2007. Naime, na tržištu iznajmljivanja postoji velik broj apartmana za koje nije provedeno usklađivanje s postojećim pravilnikom o kategorizaciji. Riječ je dakle o iznajmljivačima koji su dozvole dobili do 1. rujna 2007. i tada nisu bili obvezni uskladiti kvalitetu.

Zato je Ministarstvo odlučilo “ujednačiti kriterije za sve iznajmljivače s ciljem poboljšanja kvalitete usluge i standarda”. Na taj način, kažu, “osigurat će se ravnopravan položaj na tržištu i veća zaštita potrošača.”

Što rekategorizacija znači u praksi? Stari “iznajmljivači” odnosno oni koji nisu ulagali u smještajne objekte dobit će manji broj zvjezdica nego što ih imaju sada. Oni pak koji su unaprijedili kvalitetu smještaja dobit će isti ili čak veći broj zvjezdica.

Iznajmljivači koji ne podnesu zahtjev, moći će nesmetano nastaviti s pružanjem usluga, no bez prava isticanja oznake kategorije.

A koje su konkretne razlike u broju zvjezdica? Neke od njih pomalo su i bizarne. Tako npr. apartmani s tri i četiri zvjezdice moraju imati dodatnu opremu poput sefa i ogledala za cijelu figuru. Kao da će u apartman s tri zvjezdice doći neka holivudska diva kojoj će bez ogledala “za cijelu figuru” propasti odmor.

Zvjezdice nose razlike i u higijenskim standardima. Tako se u apartmanu s dvije zvjezdice plahte i jastučnice mijenjaju jednom tjedno, dok se u apartmanu s pet zvjezdica moraju mijenjati svaki dan. Ipak, nikome nije jasno tko će, na primjer, točno provjeriti je li iznajmljivač promijenio jastučnicu baš svaki dan.

Po ekonomskim slobodama gori smo od BiH, Srbije i Kosova

Inače trenutno u Hrvatskoj postoji oko 100.000 kategoriziranih objekata, a broj onih koji trebaju izvršiti spomenute izmjene u roku od četiri godine kreće se između 15 i 20 tisuća.

Izmjene omogućuju i uređenje nove vrste objekta na obiteljskom gospodarstvu i domaćinstvu koji do sada nisu bili zakonom regulirani, a to su objekti za robinzonski turizam.

Obiteljska gospodarstva imat će pravo pružati usluge za više od 80 ljudi u svrhu organizacije prigodnih manifestacija i proslava maksimalno deset puta u jednoj kalendarskoj godini, što je dvostruko više u odnosu na dosadašnji zakon.

Također, smještaj terenskih i sezonskih radnika više se neće smatrati pružanjem ugostiteljske usluge smještaja ako koriste vlastite prostorije.

Jedna pozitivna stvar je blaže postupanje turističkih inspektora prema pružateljima usluga, odnosno propisivanje mogućnosti da se nedostatci i nepravilnosti utvrđeni u inspekcijskom nadzoru riješe bez kažnjavanja. Ipak, tek treba vidjeti hoće li se inspekcijski nadzori provoditi blaže nego do sada.

Cijeli Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti možete pročitati ovdje: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_99_1917.html

U svemu gore navedenom ne treba zaboraviti da je Hrvatska već poznata po pretjeranoj normiranosti svega i svačega, pogotovo u sektoru ekonomije, a što vrlo negativno utječe na ekonomski razvoj i napredak društva općenito. Također, šume birokratskih propisa i pravila pogoduju jačanju korupcije, iseljavanju i malodušnosti građana. Stoga i ne čudi da je Hrvatska 92. na svijetu po indeksu ekonomske slobode, odnosno ispred nas su BiH, Srbija, Slovenija i Kosovo.

Što zapravo znači ekonomska sloboda? Vrlo konkretno: „Ekonomska sloboda ogleda se u slobodi pojedinca da radi, proizvodi, troši i investira svoj novac kako želi, a utjecaj države na ove slobode pojedinca trebao bi biti što manji“,

Ne vjerujemo da će novi Zakon donijeti puno poticaja za razvoj turizma, kao ni Zakon koji dopušta povećanje paušalnog poreza za čak 150%! Upravo suprotno, želi li Hrvatska ostvariti daljnji rast turizma, najbolje što može napraviti jest smanjiti broj pravilnika, propisa i odredbi te ublažiti najavljenu poreznu presiju. Ukratko – povećati ekonomsku slobodu građana, iznajmljivača i poduzetnika.