Pojam digitalni turizam danas ima izrazito široko značenje. Prije svega, turističke ponude i paketi, kao i gotovo sve ostale usluge, u suvremenom informatiziranom svijetu pribavljaju se ponajviše putem interneta. Bilo da želite rezervirati hotelsku sobu u Macau, apartman u Grčkoj ili kamper u SAD-u, to ćete učiniti digitalno, odnosno putem računala ili pametnog telefona te naravno interneta. Koristit ćete neku aplikaciju ili popularnu web-stranicu kako biste rezervirali i platili turističku uslugu koju želite. Stoga je digitalni turizam zapravo svakodnevni turizam, barem što se tiče pretraživanja, naručivanja i rezervacije turističkih usluga.
Konzumacija pak turističkih usluga nije digitalna. Hotelsku sobu ili apartman doživjet ćete uživo, u neposrednoj stvarnosti te ćete shodno tome takve imati dojmove. Možda će vam boravak u destinaciji biti izrazito zanimljiv, zabavan, relaksirajući, očaravajući i sl. Možda i neće, te ćete biti razočarani opremljenošću hotelske sobe, lošom kvalitetom turističke ponude, nedostatkom sadržaja itd. U svakom slučaju to sve ovisi o vašem subjektivnom dojmu na temelju doživljaja ne-virtualne stvarnosti.
Ipak, digitalni turizam danas obuhvaća i mogućnost korisnika da digitalnim putem doživi i iskusi umjetno stvorene svjetove, poglavito one koji su povučeni iz davne prošlosti i rekreirani radi njihove zanimljivosti i povijesne specifičnosti. Tu su i svjetovi koji su plod čiste mašte, odnosno nikada nisu postojali u nekoj točki dugačke linije ljudske povijesti, već su originalno stvoreni putem ideja i zamišljanja svojih kreatora kako bi korisnicima pružili određeno iskustvo u vidu zabave i uživanja u digitalnim krajolicima.
Dobro došli u drevni Egipat
Jedan od recentnih primjera digitalnog turizma (tj. onog za digitalnu konzumaciju!) svakako je Assassin’s Creed: Discovery Tour. Riječ je o posebnom dodatku (DLC) za popularnu igru Assasin’s Creed: Origins, a koji se prodaje po cijeni od 20 eura.
Dakle, ako vas ne zanima igranje igre Assasin’s Creed: Origins (koja inače košta 60 EUR), po vremenu radnje smještenoj u drevni Egipat, možete kupiti samo spomenuti dodatak i upustiti se u digitalno putovanje kroz vrijeme.
Assassin’s Creed: Discovery Tour nudi vam na raspolaganju nekonfliktni mod istraživanja staroegipatske civilizacije. Drugim riječima, možete bez ikakvog nasilja, ubijanja i questova slobodno šetati Egiptom u vremenu faraona, istražiti piramide i sfinge, prošetati se, primjerice, starom Aleksandrijom (pa čak i uživo vidjeti kako je izgledala opsada Aleksandrije), vidjeti kako je izgledala kraljica Kleopatra, upoznati svakodnevni život starih Egipćana: od vršidbe žita preko pravljenja alata i oružja do molitve bogovima itd.
Sve to možete napraviti bivajući u ulozi različitih likova putem kojih možete detaljno proći i istražiti čak 75 povijesnih prohoda.
Edukativna vrijednost ovog dodatka u suštini je neprocjenjiva. Umjesto dosadnog štrebanja iz papirnih udžbenika, u školama bi se, barem kad se uči povijest Egipta, mogao prikazati Assassin’s Creed: Discovery Tour. Na taj bi način učenici puno više naučili i doznali nego kroz učenje iz teksta, a iskustvo bi bilo neusporedivo zanimljivije.
Selfie ispred piramida – u vrijeme njihove gradnje
Zapravo, na stranu edukativna vrijednost; Assassin’s Creed: Discovery Tour pravi je dragulj digitalnog turizma, odnosno onog kojeg konzumiramo putem digitalnih uređaja – računala, igraćih platformi i sl. Svatko tko ima i najmanji interes za Egipat, bit će oduševljen ako kupi i isproba ovaj proizvod. Sjetimo se samo da su egipatske piramide možda najikoničnija turistička destinacija; popularno naslikavanje ispred piramida u turističkom smislu vrijedi barem kao ono ispred Eiffelovog tornja, ako ne i više.
Nažalost, zbog terorističkih prijetnji i složenih društveno-političkih prilika u suvremenom Egiptu, već se neko vrijeme malo tko usudi otići u turistički posjet piramidama. I dok su nekada milijuni posjećivali te slavne građevine, danas uglavnom stoje same, bez oduševljenih turista koji bi se divili njihovoj bezvremenskoj veličanstvenosti.
No ako već ne možemo uživati u direktnom posjetu piramidama, možemo dakle uživati u čarima spomenutog Discovery Toura. Daleko od toga da je riječ o digitalnom proizvodu isključivo za one koji bi sebe opisali kao history nerds; gotovo svatko tko isproba šetnju drevnim Egiptom i razgledavanje povijesnih znamenitosti bit će oduševljen. A tome svjedoče i mahom pozitivne recenzije koje je Assassin’s Creed: Discovery Tour dobio na popularnom gamerskom servisu Steam gdje se inače može kupiti.
Neki će možda reći kako od takvog turističkog proizvoda ne možete doma ponijeti nikakav suvenir ni uspomenu za pohvaliti se. To nije točno. Danas su najpopularniji suveniri i uspomene zapravo selfiji odnosno digitalne fotografije koje se dijele na društvenim mrežama kako bi skupile što više pregleda i lajkova divljenja. A gdje ćete bolji suvenir od gotovo fotorealistične fotografije tek izgrađene Keopsove piramide ili fotke Napoleona koji sjedeći na konju zadivljeno promatra sfingu.
Sve vam to pruža predivno osmišljen i napravljen proizvod (i to kao dodatak kompletnoj računalnoj igri) koji će vas nagnati da se zaljubite u staroegipatske krajolike, vizure i građevine, u svijet koji je, zahvaljujući digitalnim mogućnostima, istrgnut iz vela zaborava te ponovno oživljen pred našim očima. Barem na zaslonu računala.
Vječni potencijal virtualne stvarnosti
Assassin’s Creed: Discovery Tour ne možemo nazvati proizvodom virtualnog turizma jer je virtualna stvarnost (VR, virtual reality) ponovno – podbacila. Tijekom proteklih nekoliko godina stvorio se dojam kako su uređaji za virtualnu realnost značajno napredovali te se čak pojavilo i posebno tržište videogara koje su optimizirane ili napravljene isključivo za VR uređaje i headsetove tipa Oculus Rift, HTC Vive i sl.
Ipak, ove godine optimizam glede VR-a naprasno je usahnuo. Tako se tijekom 2018. na svjetski poznatim specijaliziranim igraćim sajmovima VR gotovo nije ni spominjao, a i developeri su prestali najavljivati razvoj igara napravljenih isključivo za VR.
Kad već spominjemo VR, teško je ne sjetiti se jedne prigodne epizode iz popularne HBO-ve serije Silicon Valley. U njoj Erlich Bachman, vlasnik start-up incubatora, pogrešno zaključuje da mu je jedan od stanara – ćaknuti Kinez Jian Yang – smislio genijalnu aplikaciju za Oculus (headset za virtualnu stvarnost), iako je ovaj zapravo napravio apsurdno besmislenu aplikaciju koja nudi tek nekoliko tradicionalnih kineskih recepata za kulinarsko spremanje hobotnice („octopus“).
Tom je prilikom, opisujući sveprisutni hype u vezi VR-a, Bachman ovako rekao:
„It’s a VR play. That’s the frothiest space in the Valley right now. Nobody undertstands it but everyone wants it. Any idiot could walk into a fucking room, utter the letters ‘v’ and ‘r’, and VC’s would hurl bricks of cash at them. By the time they find out it’s vaporware, it’s too late.“
Otada su se stvari stubokom promijenile i danas je virtualna stvarnost zapravo nepopularan termin, zbog vječnog potencijala kojeg ona ima, a koji nikako da ostvari puno realizaciju.
Predivan svijet postapokaliptičnog ništavila
Doduše, postoji dobar niz igraćih naslova koji neloše funkcioniraju u VR okruženju. Megapopularni Fallout 4 i Skyrim samo su neki. Tako da ako, primjerice, želite kao virtualni turist lunjati postapokaliptičnim svijetom Fallouta punom mutiranih čudovišta, prepredenih neprijatelja i nuklearnih bizarnosti, nitko vam ne smeta.
No spomenute igre nisu beskonfliktne i prilagođene za slobodno razgledavanje kao Assassin’s Creed: Discovery Tour tako da ćete prije ili kasnije nekoga ili nešto morati sasjeći mačetom ili izrešetati nekom opasnom puščetinom.
Ipak, onaj tko želi uroniti u specifičan open world game universe, šetati uokolo i diviti se pikselnim krajobrazima, mjestima te zanimljivim lokalnim običajima (kao što su u spomenutom primjeru vrlo maštovite smrtonosne zamke, zasjede i pljačke nedužnih prolaznika), to može učiniti, iako s više ili manje nasilja.
Da digitalni turizam nije samo vezan uz prošlost ili izmišljene svjetove, potvrđuje i primjer digitalnog Londona. Na web-stranici London Virtual Tour s popularnog London Eyea možete odabrati znamenitosti kao što su Big Ben, Westminster Abbey, Buckingham Palace i 50-ak drugih te ih izbliza vidjeti u 360° prikazu.
Tu doduše nije riječ o ničem revolucionarno novom; slične digitalne turističke „obilaske“ imaju zapravo svi veći gradovi. Možda je London danas ponajviše poseban po galopirajućoj stopi nasilja s čime se nažalost donekle može usporediti s Falloutom; slučajevi napada noževima (London stabbings) i bacanja kiseline u lica slučajnih prolaznika sada se već broje u desecima tisuća godišnje.
Za one pak kojima poznati svjetski gradovi, izgubljene ljudske civilizacije i postapokaliptični svjetovi nisu dovoljno zanimljivi, mogu putovati još dalje kroz vrijeme i prostor, pa tako mogu promatrati i hvatati dinosaure, jurcati svemirom, graditi svemirske postaje i sl. Mogućnosti su praktički neograničene.
Digitalni turizam kao odlična promocija tradicionalnog turizma
Uzevši sve u obzir, digitalni turizam kao takav ima mnoštvo prednosti. Željeni turistički sadržaj konzumira se obično uz minimalne troškove, a sve to iz udobnosti vlastitog doma, izbjegavajući pritom gužve, vrućine, krađe, prijevare, terorističke prijetnje i sve ono loše što inače zna pratiti fizička putovanja u destinaciju.
No digitalni turizam, čak i jednom kad bude tehnološki mnogo napredniji, a samim time i zanimljiviji negoli sada, ipak nikad neće biti konkurencija tradicionalnom turizmu, nego će se oni zapravo nadopunjavati. Onaj tko se digitalno oduševi egipatskim piramidama ili Londonom, vjerojatno će imati želju i fizički posjetiti spomenute lokacije, stoga digitalni turizam može služiti kao odlična promocija stvarnim destinacijama.
