Prema službenim podacima Hrvatske turističke zajednice, u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je preko 97 milijuna noćenja. U razdoblju od siječnja do rujna, odnosno u vrijeme kada je bila i glavna turistička sezona, ostvareno je 17 milijuna dolazaka (+13 posto) te 97,2 milijuna noćenja (+12 posto).
Ovo su odlični podaci za sve iznajmljivače i one koji to žele postati. Iako broj smještajnih kapaciteta na našoj obali iz godine u godinu raste, vidi se da to prati i visok priljev novih gostiju. S godišnjim rastom od 13% hrvatski turizam zaista doživljava svoju renesansnu, a za iduću sezonu brojke i procjene još su optimističnije.
Konkurentnost hrvatskog turizma
Neki su iznajmljivači (neopravdano) strahovali kako će se stalnim povećanjem broja kreveta dogoditi domino efekt snižavanja cijena, odnosno ponuda će višestruko nadmašiti potražnju. To se, kao što vidimo, nije dogodilo. Usprkos tome hrvatski turizam i dalje je konkurentan odnosno još smo uvijek jeftiniji od primjerice Španjolske i prosjeka EU. Kad je dakle u pitanju hrana, smještaj, usluga u restoranima, javni transport, kultura i zabava itd., Hrvatska je još uvijek povoljnija od većine europskih zemalja.
Naravno da je skuplje iznajmiti apartman na obali nego u kontinentalnom dijelu. Kao što je kava u Dubrovniku višestruko skuplja od one, primjerice, u Đakovu. Ipak, u usporedbi se radi o prepoznatljivom turističkom brendu, a upravo je brendiranje i upravljanje destinacijom od ključne važnosti za turistički uspjeh. Osim Dubrovnika, danas su u svijetu turizma postali prepoznatljivi i mnogi drugi naši gradovi i općine.
Kvalitetna infrastruktura, bogato osmišljena turističko-kulturna ponuda, čisto more, uređene plaže te dovoljan broj smještajnih kapaciteta ključni su elementi za razvoj destinacije. Hrvatska je zato postala jedna od najpopularnijih europskih turističkih zemalja koja svake godine privlači sve više gostiju.
Umnogome nam je pomogla i činjenica što smo sigurna zemlja bez terorističkih prijetnji te članica Europske unije, što ujedno znači brz prelazak preko granice za mnoge turiste. Turisti koji su pobjegli iz Egipta, Tunisa, Turske i djelomično Grčke danas pune hrvatske apartmane, hotele i kampove. Osim što nam turisti pune smještajne kapacitete kako iznajmljivača apartmana i vila tako i velikih i malih hotela, značajno utječu i na povećanje zaposlenosti u turističkom sektoru. Upravo se iz tog razloga sve veći broj naših građana odlučuje za karijere u turizmu odnosno prekvalifikacije.
Najbrojniji Nijemci i Slovenci, najviše troše Švicarci
I ove su nam godine najbrojniji gosti bili Nijemci, potom Slovenci, Austrijanci, Poljaci, Česi, Talijani, Britanci, Francuzi… Zanimljivo je da Nijemci, koji su ostvarili više od 2,5 milijuna dolazaka, kao turisti troše vrlo dobro: čak 100 eura više od prosjeka turista iz EU. Ipak, prema podacima Eurostata, rekorderi po potrošnji su Švicarci: oni su naime spremni potrošiti na putovanje čak 747 eura po osobi (Nijemci 428). Možemo slobodno reći da su Švicarci najbolji gosti, kakve bi poželjeli svi hoteli i mali iznajmljivači, ali i država.
Naime, rastu BDP-a od 3,2% u ovoj godini snažno je doprinijela i turistička potrošnja odnosno povećanje maloprodaje i osobne potrošnje stranih turista čija je kupovna moć obično značajno veća od one prosječnog hrvatskog građanina.
Španjolska na čelu europskog turizma
S brojkom od 100 milijuna ostvarenih noćenja do kraja godine, Hrvatska se pozicionirala kao jedna od jačih EU zemalja kad je u pitanju turizam. Ipak, Španjolska zauzima visoko prvo mjesto što se tiče europskog turizma. Prema podacima zadnjeg Eurostata za 2015. godinu, Španjolska je bila najčešće turističko odredište u EU-u s 270 milijuna noćenja u smještajnim objektima. Ukratko, španjolski je turizam tri puta jači i bogatiji od našeg. Nakon Španjolske slijede Italija, Francuska i Velika Britanija, a mi smo s porastom na 100 milijuna noćenja danas negdje na razini Turske iz 2015. godine – kojoj je u međuvremenu turizam snažno opao zbog terorističkih napada i složene političke situacije.
Hrvatska previše ovisi o turističkom sektoru
Ono što u hrvatskom turizmu nije dobro jest činjenica da nam je omjer prihoda od turizma i BDP-a najviši u Europi; za 2015. bio je čak 18,1%, a ove je godine vjerojatno čak i veći. Što to u praksi znači? Da se ne daj Bože nešto loše dogodi hrvatskom turizmu, neke okolnosti koje bi utjecale na znatno manji broj dolazaka turista, hrvatska bi ekonomija i proračun vjerojatno kolabirali uz velike društvene i socijalne neizvjesnosti.
I dok sa zadovoljstvom trljamo ruke zbrajajući broj noćenja i dolazaka, tko su najbolji gosti po potrošnji i kakva će biti iduća sezona, moramo se zapitati što bi bilo da se ovakvi pozitivni trendovi preokrenu.
Kao što bi privatni iznajmljivači apartmana dio prihoda trebali ulagati u obnovu ili proširenje kapaciteta, tako bi i država dio prihoda od turizma trebala ulagati u poboljšanje infrastrukture i cjelokupne ekonomije, a ne u potrošnju koja je samoj sebi svrha. Tako bi možebitnu lošu turističku sezonu spremnije dočekala i lakše podnijela.
U svakom slučaju, u Hrvatskoj se trenutno isplati ulagati u turizam pošto je kao što vidimo riječ o vrlo propulzivnom sektoru koji će vjerojatno nastaviti rasti. Dobra je to vijest za sve iznajmljivače apartmana, kao i za one koji se pitaju gdje uložiti novac. Uložite ga u dionice turističkih tvrtki odnosno u vlastite apartmane i kuće za odmor, te uz malo znanja i sreće zasigurno nećete požaliti.
