Boravišna pristojba i obveza njenog plaćanja propisana je Zakonom o boravišnoj pristojbi. On uređuje i način utvrđivanja visine boravišne pristojbe. Prema trenutno važećem zakonu, boravišnu pristojbu plaćaju:
- osobe (turisti) koje u turističkoj općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište koriste uslugu smještaja u nekom smještajnom objektu
- osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu
- vlasnik kuće ili stana za odmor u turističkoj općini ili gradu, koji nije smještajni objekt u smislu Zakona, za sebe i sve osobe koje noće u toj kući ili stanu u razdoblju sezone
- vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma u smislu Zakona, za sebe i sve osobe koji kao turisti noće na tom plovilu
- putnici koji koriste uslugu noćenja na plovilu nautičkog turizma (npr. charter, cruising).
Boravišna pristojba plaća se po svakom noćenju.
Boravišnu pristojbu ne trebaju platiti:
- djeca do 12 godina
- osobe s invaliditetom od 70 posto i većim, kao i jedan pratitelj
- članovi uže obitelji stanovnika turističke općine ili grada
Veća boravišna pristojba od 2018. godine
U 2018. godini boravišna pristojba će porasti za 1 kunu po ostvarenom noćenju u turističkim mjestima A i B razreda, odnosno 0,50 kuna u mjestima pod kategorijom D i C razreda. To znači da će, primjerice, u razredu A turističkog mjesta u sezoni boravišna pristojba po osobi i noćenju iznositi 8 kn. Ovo se doduše odnosi na noćenja u kampovima, hotelima, charterima i slično.
Paušalni iznajmljivači apartmana i drugog smještaja za sada neće morati razmišljati o plaćanju veće boravišne pristojbe. Dakle, vlasnici apartmana, soba, vila i kuća za odmor, koji boravišnu pristojbu plaćaju na paušalan način, plaćat će za nju iste iznose kao i do sada.
Država i turističke zajednice uzimaju dio turističkog kolača
Povećana boravišna pristojba najviše ide ruku na turističkim zajednicama koje će ovim potezom dobivati znatno više novca od turizma. Prema procjenama Ministarstva turizma, one će dogodine dobiti oko 80 milijuna kuna više nego u ovoj godini.
Iako aktualni ministar turizma Gari Cappelli ovo povećanja smatra “simboličnim”, ne treba zaboraviti da je država tek nedavno povećala PDV u turizmu s 13 na 25%. Sva ta povećanja poskupljuju turističke usluge čineći nas manje konkurentom zemljom kad je u pitanju turizam.
Predstavnici strukovnih udruga vezanih za turizam već godinama traže da se napravi objektivna analiza učinkovitosti rada i djelovanja naših turističkih zajednica. Mnogi od njih smatraju da su turističke zajednice neučinkovite organizacije bez rezultata koji bi opravdali toliko slijevanje novca u njih.
Bilo kako bilo, novo poskupljenje u turizmu je tu. Ono od čega hrvatski turizam ima ponajviše koristi jest osjećaj nesigurnosti u drugim zemljama koji je mnoge turiste iz arapskih zemalja, ali i Europe, preusmjerio na našu obalu. Sigurnost koju možemo ponuditi turistima za sada je naš najveći adut, veći i od iznosa boravišnih pristojbi, cijena smještaja te sunca i mora.
